Hrvatski  English  

Menopauza - Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL)

HNL - Rak dojke

Ispis

Više se desetljeća raspravlja o povezanosti raka dojke s endogenim i egzogenim steroidima, estrogenima i progesteronom. Posebno su zbunjujući i kontroverzni podaci o povezanosti hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL) i raka dojke. Brojne epidemiološke analize i istraživanja koje su analizirale utjecaj HNL na učestalost raka dojke nisu do sada razjasnile da li je uopće prisutan. One su samo utvrdile da povišeni egzogeni, ali i endogeni estrogeni blago povisuju relativni rizik za rak dojke – RR 1.1 – 2.0. Kod sadašnjih korisnica on ovisi o trajanju HNL-a, sastavu hormona te dozi hormona u HNL. Također kod nekadašnjih korisnica RR 1,14, bez obzira na trajanje ranijeg korištenja HNL, se gubi za 5 godina. Treba naglasiti da RR ispod 2 najčešće nema statističke značajnosti, te je i njegova klinička vrijednost upitna. Brojne analize upravo to i pokazuju da se rizik za rak dojke blago povisuje nakon 5 godina korištenja HNL, međutim taj rizik je gotovo isti i nakon 10 godina HNL.

Opširnije...

HNL - Rizik za venski i arterijsku trombozu

Ispis

Žena u postmenopauzi ima 45% rizik za koronarnu srčanu bolest (CHD) i 20% rizik za moždani udar (MU). Od posljedica kardiovaskularnih bolesti (KVB) umire gotovo polovica žena (1,2). Zato je od posebne važnosti svako istraživanje i spoznaja o čimbenicima rizika za te bolesti. Među njima, trajno se raspravlja o utjecaju steroidnih hormona na aterosklerozu i kardiovaskularne događaje. Važnost te rasprave proizlazi iz činjenice da oralnu hormonsku kontracepciju (OHK) koristi 800 milijuna žena, a hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) 500 milijuna žena u svijetu. U uvodu je dobro podsjetiti na podjelu tromboza, jer su sasvim drugačiji patofiziološki čimbenici i posljedice venske i arterijske tromboze.

 

Opširnije...

HNL - Zdravlje kosti

Ispis

Estrogeni imaju važan učinak na zdravlje kosti u oba spola. Primarni put je koristeći ERα utjecaj na deferencijaciju i funkciju osteoklasta. Složeni učinak estrogeni obavljaju direktnim i indirektnim putevima, genomski i negenomski. Postoje dokazi da estrogeni pozitivno djeluju i na funkciju osteoblasta. Svaki dugotrajniji nedostatak estrogena udružen je s ubrzanom koštanom razgradnjom i padom mineralne gustoće kostiju (BMD), te slabijom kvalitetom kosti. Gubitak kvalitete kosti ubrzan je u postmenopauzi te je više od 50% žena u riziku od prijeloma.

Opširnije...

HNL - U postmenopauzi

Ispis

Žene u Hrvatskoj prosječno žive 78 godina, osam godina duže od muškaraca. Za produženje života zaslužni su učinci medicine koji su znatno umanjili uzroke prijevremene smrti i doveli do odgađanja morbiditeta. Nema dvojbe da drastičan pad hormona jajnika, što karakterizira menopauzu, daje značajan doprinos starenju i riziku za nastajanje nekih bolesti. Jajnik je žlijezda čija funkcija je kratka i ograničena. Produkcija hormona mijenja se u 5 do 8 godina premenopauze, a stvaranje estradiola i progesterona potpuno prestaje menopauzom. Menopauza nastupa između 48. i 54. godine života (u prosjeku 51,2 godine) i razgraničava period tranzicije i postmenopauzu. U 30 godina postmenopauze postupno dolazi do prirodnih starosnih promjena, smanjene kvalitete života, ali i najvišeg rizika za brojne metaboličke i maligne bolesti.

 

Opširnije...

HNL - Rizici

Ispis

Žena u postmenopauzi ima rizik od 45% za nastanak koronarne srčane bolesti, te 20% za nastanak moždanog udara, pa se sve više pozornosti posvećuje čimbenicima rizika za nastanak tih bolesti. Danas se naročito istražuje utjecaj steroidnih hormona na aterosklerozu i kardiovaskularne događaje Istraživanjima je dokazano da primjena visokodozažnog hormonskog nadomjesnog liječenja s medroksiprogesteron acetatom u dobi iznad 60 godina vrlo blago, ali statistički neznačajno povisuje rizik za kardiovaskularne događaje Međutim, primjena estrogenskog nadomjesnog liječenja i niskodozažne hormonske nadomjesne terapije nakon 50. godine života ne stvara rizik i djeluje blago kardioprotektivno. Dosadašnjim istraživanjima je dokazano da indikacija za hormonsko nadomjesno liječenje nije primarna ili sekundarna kardioprotekcija. Stoga su nedvojbeno važne preporuke o hormonskom nadomjesnom liječenju: individualni pristup, pravodoban «timing», adekvatna doza i pravilan odabir gestagena u hormonskom nadomjesnom liječenju.

 

Opširnije...

HNL - Koristi i rizici - stav ginekologa

Ispis

Prosječna životna dob žene neprestano se produljuje, te se danas, u razvijenim zemljama i u Hrvatskoj, kreće u rasponu od 76 do 81 godine. U posljednih sto godina očekivano trajanje života žene povećalo se za prosječno trideset godina. Starenje žene odredjeno je sinergističkim djelovanjem genetskih, hormonskih i vanjskih čimbenika. S obzirom na hormonske čimbenike, fina ravnoteža izmedju aktivnosti hormona i lokalnih staničnih autoregulacijskih mehanizama počinje se gubiti nakon 45-te godine života, što za posljedicu ima niz poremećaja i sindroma. U nepovoljnim hormonskim uvjetima, u pre i poslijemenopauzi, živi gotovo 45% žena u Hrvatskoj. To je razdoblje prirodnih starosnih promjena, znatno smanjene kvalitete života, ali i najvišeg rizika za brojne metaboličke i maligne bolesti.

 

Opširnije...

Poliklinika IVF

Poliklinika za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku medicinu

Babonićeva 121
10000 Zagreb
tel: +385 (0)1 46 78 600
fax: +385 (0)1 46 78 601
e: pitanja@ivf.hr
e: velimir.simunic@ivf.hr
e: igor.maricic@ivf.hr
Kontaktirajte nas

Pronađite nas na karti

Histeroskopija

POGLEDAJTE SNIMKU AMBULANTNE OPERATIVNE HISTEROSKOPIJE

O Poliklinici IVF

Prva kniga o IVF-u

Prva knjiga o medicinski pomognutoj oplodnji u ovom dijelu Europe dostupna u knjižarama Školske knjige

SURADNE ZDRAVSTVENE USTANOVE

Poliklinika IVF u časopisu Tiptravel

Pročitajte članak o neplodnosti objavljen u časopisu Mamino sunce br 56.

Znate li koji su najčešći uzroci neplodnosti kod muškaraca i žena?

Pročitajte članak o neplodnosti objavljen na portalu ordinacija.vecernji.hr

 

 

10. HRVATSKI KONGRES O HUMANOJ REPRODUKCIJI

pod pokroviteljstvom Mediteranskog društva za reprodukcijsku medicinu

 

Od 10. do 13. rujna 2015. na Brijunima je održan jubilarni 10. Kongres o humanoj reprodukciji kojem je pokrovitelj bilo ugledno Mediteransko društvo za reprodukcijsku medicinu. Kongres je imao 600 učesnika i 20tak najuglednijih prdavača iz zemlje i svijeta. Time je kongres potvrdio svoju vodeću ulogu za čitavu regiju. 

VIŠE

Poliklinika IVF je 12. 6. 2015 dobila odobrenje za obavljanje djelatnosti medicinski pomognute oplodnje temeljem članka 38. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji („Narodne novine" broj 86/12), Pravilnika o uvjetima u pogledu prostora, stručnih radnika, medicinsko-tehničke opreme, sustava kvalitete, te članka 96. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" broj 47/09) na razdoblje od 5 godina.

Odobrenje

VIJEST

Poliklinika IVF predstavljena u emisiji "Dijagnoza i terapija" televizije Z1.

VIJEST

ZDRAVSTVENI TURIZAM - Poliklinika IVF predstavila se u Londonu

Hrvatska je idealna destinacija za zdravlje i odmor - poruka je to koju je skupina hrvatskih stručnjaka iz područja zdravstva i turizma krajem tjedna prenijela londonskoj publici. 

Cilj prošlotjednog susreta medicinske i turističke industrije pronalaženje je kanala kojima bi se informiralo Britance o mogućnostima zdravstvenih tretmana u hrvatskim poliklinikama. Prezentacije su pred londonskom publikom održali dr. Ratimir Lazić iz Klinike za oftamologiju Svjetlost, direktorica Poliklinike za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku medicinu IVF Anita Šimunić i specijalist ortopedske kirurgije i traumatologije dr. Davor Duvančić u ime Poliklinike Arithera.

PROČITAJTE CIJELU VIJEST OVDJE

VIJEST

Upoznajte dječake koji su na svijet došli umjetnom oplodnjom

Odavno smo zaključili da živimo u jednoj prilično paradokslanoj državi. S jedne strane kukamo zbog pada nataliteta, a s druge, ti isti kukaju zbog blagodati umjetne oplodnje. To je jedna od tema koja uvijek podiže prašinu jer zamrznuti embriji jednima su život, drugima tek mogućnost života.

Pogledajte vijest objavljenu na rtl.hr